01/
VELIKI PLAVI KONTEJNER
Stručnjaci procjenjuju da svake godine u mora i oceane dospije oko 12,7 milijuna tona plastike, što je istovjetno jednom kamionu plastike svake minute. Mediteran, kojeg je Jadransko more dio, jedno je od najugroženijih područja. U njega, prema procjenama, svake godine dospije više od 200.000 tona plastike.
“Danas nemate kvadratni metar morskog dna u Jadranu u kojem nema otpada. Situacija je izuzetno alarmantna. Imamo tu nesreću da nam smeće dolazi i s ilegalnih smetlišta iz Albanije, ali ni vlastita kanalizacija nije nam na razini EU. Jadran polako postaje deponij za otpad. (izv. prof. dr. sc. Petar Kružić, Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.)
02/
TESTIRAJTE SVOJE ZNANJE
Koliko poznajete Jadransko more i njegove stanovnike? Saznajte koliko invazivnih vrsta algi već obitava u Jadranu
03/
VRIJEME RAZGRADNJE OTPADA
Opušak od cigarete
Plastična vrećica
'Coffee to go' čaša
Konzerva
Staklena boca
Flaster
Plastična boca
Jednokratne pelene
04/
SAKUPI NAJVIŠE OTPADA
Ornela, Helga ili Robi - odaberite svoj lik iz originalne eko ekipe Studenca i ne dozvolite virtualnoj plastici, staklu ili papirima da onečiste Jadransko more. Najbržih 10 osvaja poklon-bon od 100 kuna trgovačkog lanca Studenac.
Otpad sakupi i
nagradu pokupi
Očistiti otpad vrlo je lako
Krešo će vam reći kako!
Hobotnica Helga
Helga je plaha, pomalo uplašena i često nespretna hobotnica. Uz koordinaciju brojnih krakova njeno je kretanje često usporeno. Helgu rastužuje što svako malo naleti na odbačen komad stakla u moru, što rezultira bolnom porezotinom, pa ovu prijateljsku hobotnicu najčešće vidimo s flasterom. Ako nju pitate, sigurno će vam reći da staklo reciklirate jer joj tako pomažete da sigurno pliva morskim dubinama.
Orada Ornela
Ornela je pričljiva, druželjubiva i ljupka orada. Ona je pravi pokretač zabave i aktivnosti kojima cijela morska zajednica pomaže pri čišćenju okoliša. Kao primjer lijepog ponašanja, uvijek je puna ideja i prijedloga. I sama voli čitati i pisati te zna koliko je važno ispravno postupati s papirnim otpacima. Vrijeme često provodi s kornjačom Krešom. Dok on primjećuje kako šume sve više gube drveće, Orneli nije jasno zašto ljudi bacaju papirne otpatke u more, kada bi uz pravilno recikliranje mogli sačuvati i morski okoliš i drveće!
Rak Robi
Robi će vam rado ispričati omiljene morske dogodovštine. No, njegove su priče često poučne jer on dobro zna kakve se sve opasnosti kriju u moru! Ono što ga već dugo najviše brine je – plastični otpad u njegovom domu. Često se zapetlja u vrećicu ili spotakne o plastičnu bocu. No, rak Robi iznimno je vrijedan i aktivan, pa svoja kliješta vješto koristi kako bi uklonio plastičan otpad iz svog okoliša!
Kornjača Krešo
Krešo je iskusan lik, mudrac koji ispod svog oklopa krije razne priče. Krešu možete susresti i u blizini mora, posebno na mjestima gdje se nalazi izvor slatke vode. Plivanje je njegova omiljena rekreacija, budući da mu brzina na kopnu nije najjača strana. Cijeni šumu i svoj mir, pa ga uznemirava kada ljudi dolaze u prirodu i ostavljaju otpatke (miješani otpad). Često se u tome zapetlja, a otpad mu narušava i sklad u domu. Krešo brine o kopnenom dijelu i rado educira o važnosti flore i faune te čistog okoliša. On je ključan lik prilikom širenja projekta s mora na kopno.
05/
KORAK BLIŽE PRIRODI
Ujedinjeni narodi 2015. godine usvojili su 17 globalnih ciljeva održivog razvoja u okviru dokumenta Mijenjamo svoj svijet: Agenda za održivi razvoj do 2030. godine. Četrnaesti cilj, među ostalim obvezuje nas da do 2025. značajno smanjimo sve vrste zagađivanja morskih resursa, a posebno one aktivnosti koje dolaze s kopna.
MISLI GLOBALNO, DJELUJ LOKALNO
„Korak bliže prirodi“ projekt je društveno odgovornog poslovanja Studenca nastao s ciljem da tvrtka, sa svojim zaposlenicima doprinese očuvanju prirode. More i priobalje prirodno se vežu uz taj vodeći trgovački lanac na Jadranu koji je odlučio zadržati autentičnost i usmjeriti prvu fazu društvenog odgovornog poslovanja upravo na njihovu zaštitu. Također, očuvanje mora i morskog života jedan je od ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda i nit vodilja u osmišljavanju samog projekta i smjera strateškog djelovanja Studenca koji u ovaj projekt namjerava dugoročno i predano ulagati. Do sada su u sklopu projekta uspješno provedene akcije čišćenja podmorja u Splitu, Biogradu na Moru i Pločama.
SPLITSKI ŽNJAN - akcija listopad 2020.
CENTAR BIOGRADA NA MORU - akcija travanj 2021.
PLOČE, PLAŽA PORTINA - akcija rujan 2021.
Treće izdanje projekta Korak bliže prirodi ponovno je okupilo zaposlenike Studenca i lokalne ronioce u još jednoj akciji čišćenja mora i podmorja, ovaj put u Pločama na plaži Portina, u mjestu Baćina
06/
Dojavite našoj eko ekipi
Onečišćenje kopna, odlaganje otpada u more, klimatske promjene, stopa izlova koja je veća od prirodne stope prirasta… uzroci su propadanja našeg mora i njihovih stanovnika. Svaka naša akcija ima posljedicu, a mogućnosti Jadranskog mora nisu neograničene.
Plastičnom paketiću namijenjenom za mikrovalnu pećnicu rok trajanja je šest mjeseci, potrebno mu je dvije minute kuhanja, ali i stoljeća za razgradnju
David Wann
Najveća opasnost za naš planet jest razmišljanje da će ga netko drugi spasit
Robert Swan.
Ako se zagađenje i zagrijavanje Jadranskog mora nastave, ono će postati 'bara'. Podmorje se uvelike
mijenja. Neke vrste nestaju i zamjenjuju se vrstama koje su otpornije na promijene. To je naša
realnost. Dolazi nam sve više invazivnih vrsta, pa Jadran pomalo postaje 'tropsko' more. Ipak,
možemo se pobrinuti da te promjene budu malo drugačije nego što su sad. Možemo smanjiti zagađenje,
ne bacati otpad u more. Možemo odgovorno gospodariti ribljim i inim fondom. Možemo prestati
razmišljati o nafti iz Jadrana. Možemo našu djecu učiti da ne budu kao što smo mi…
izv. prof. dr. sc. Petar Kružić, Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
Jadran je izuzetno osjetljiv sustav. Zagađenja neregularnim ispustima otpadnih voda, plastikom, kao i sustavno nasipanje plaža neadekvatnim materijalima čine veliku štetu Jadranu. To je direktna i brza šteta ekosustavu za koje nema opravdanja.
izv. prof. dr. sc. Zrinka Ljubešić, Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
Nastave li se mora puniti otpadom ovim tempom u oceanima će do 2025. biti gotovo 250 milijuna tona
plastike, odnosno 1 tona plastike na 3 tone ribe, a do 2050. plastike će biti više nego ribe.
dr. sc. Pero Tutman
Problem otpada može se riješiti samo promijenjenom kulturom života te drukčijom strukturom proizvodnje i potrošnje. Moramo mijenjati cijeli način proizvodnje života. U suprotnom, ostat ćemo zarobljeni silom izvan nas samih.
prof. dr. sc. Slavko Kulić
