#korakbližeprirodi

Od klimatskih promjena i plastike, preko eksploatacije nafte i plina te rudarenja u morskim dubinama, do prekomjernog izlova ribe – prijetnje kojima su izložena mora i oceani svakim su danom sve veće i akutnije. Znanstvenici ističu da se 30% najvažnijih i najugroženijih oceanskih područja mora hitno zaštititi od štetnog ljudskog djelovanja. Oceani i mora na rubu su kolapsa, a osim što proizvode pola kisika koji dišemo, oni su naš veliki saveznik u borbi s klimatskim promjenama” (Marija Tomac, Greenpeace Hrvatska).

01/

VELIKI PLAVI KONTEJNER

Studije procjenjuju da 12,7 milijuna tona plastike dospije u mora i oceane svake minute, što je istovjetno jednom kamionu plastike. To znači da bi se do 2050. godine 12 milijardi tona plastičnog otpada moglo naći u okolišu.

Mediteran, kojeg je Jadransko more dio, jedno je od najugroženijih područja. Znanstvenici navode kako njime već sad pluta 1455 tona plastike, čime se Sredozemlje svrstava među najugroženija morska područja. Točnije, na svaka četiri četvorna metra u Jadranskome moru može se naći jedan komad plastike.

“Danas nemate kvadratni metar morskog dna u Jadranu u kojem nema otpada. Situacija je izuzetno alarmantna. Imamo tu nesreću da nam smeće dolazi i s ilegalnih smetlišta iz Albanije, ali ni vlastita kanalizacija nije nam na razini EU. Jadran polako postaje deponij za otpad. (izv. prof. dr. sc. Petar Kružić, Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.)

02/

TESTIRAJTE SVOJE ZNANJE

Koliko poznajete Jadransko more i njegove stanovnike? Saznajte koliko invazivnih vrsta algi već obitava u Jadranu

Pitanje 1.

Voda pokriva 71% Zemljine površine. Znate li koliki dio se odnosi na morsku vodu?

Odgovor

Voda pokriva 71% Zemljine površine, od čega se 97% odnosi na morsku vodu, a preostala 3% čini slatka voda. Duboko podmorje oceana prekriva 230 milijuna km2, što je više od površine svih kontinenata zajedno. O zdravlju mora ovisi stabilnost klime, sigurnost hrane i život milijardi ljudi.

Pitanje 2.

Koliko krutog otpada proizvede brod s 3000 putnika na jednotjednom krstarenju?

Odgovor

Brod s 3000 putnika na jednotjednom krstarenju proizvede oko 4600 m3 otpadnih voda, 140 m3 kaljužne vode, više od 8 tona krutog otpada, nekoliko tisuća kubnih metara balastnih voda, koje mogu sadržavati invazivne vrste, te toksični otpad iz fotografskih laboratorija.

Pitanje 3.

Znate li naziv društveno odgovornog projekta trgovačkog lanca Studenca posvećenog očuvanju prirode?

Odgovor

„Korak bliže prirodi“ projekt je društvene odgovornosti Studenca osmišljen kako bi pridonio očuvanju prirode. Projekt je predstavljen u jesen 2020. godine, a prva provedena aktivnost bila je čišćenje podmorja kraj splitskog Žnjana. Nova akcija, u travnju 2021., posvećena je čišćenju biogradskog podmorja.

Pitanje 4.

Od ukupno 19 najštetnijih invazivnih algi koliko ih već obitava u Jadranu?

Odgovor

Od ukupno 19 najštetnijih invazivnih algi najmanje 11 već obitava u Jadranu. Najveću opasnost za biološku, ekološku i krajobraznu raznolikost infralitoralnog područja Jadranskog mora (i Mediterana) predstavljaju tropske invazivne zelene alge Caulerpa taxifolia i Caulerpa cylindracea.

Pitanje 5.

Znate li koliko je svjetskih mora trenutno zaštićeno?

Odgovor

Svjetska mora dom su nevjerojatno raznolikim oblicima života, uključujući kitove, tune, morske pse, kornjače i raže. Ona su među najmanje istraženim i zaštićenim područjima na Zemlji. Tek je 1% svjetskih mora trenutno zaštićen.

03/

VRIJEME RAZGRADNJE OTPADA

Ovisno o tome koliko ste žedni trebat će vam 3 ili možda 5 minuta da popijete svoje piće iz plastične boce. Moru će trebati 450 godina da tu istu bocu razgradi. Američka agencija National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA) i Institut Woods Hole Sea Grant izračunali su koliko je u prosjeku potrebno određenom predmetu da se razgradi u moru:

Pomičite slider i otkrijte koliko treba predmetu da se razgradi u moru

Opušak od cigarete

Razgradi se u
10 godina

Plastična vrećica

Razgradi se u
20 godina

'Coffee to go' čaša

Razgradi se u
50 godina

Konzerva

Razgradi se u
200 godina

Višeslojna ambalaža (tetrapak)

Razgradi se u
5 godina

Flaster

Razgradi se u
1-3 godine

Plastična boca

Razgradi se u
450 godina

Papirnati rupčić

Razgradi se u
3 mjeseca

04/

SAKUPI NAJVIŠE OTPADA

Ornela, Helga ili Robi - odaberite svoj lik iz originalne eko ekipe Studenca i ne dozvolite virtualnoj plastici, staklu ili papirima da onečiste Jadransko more. Najbržih 10 osvaja poklon-bon od 100 kuna trgovačkog lanca Studenac.

Pravila nagradnog natječaja

Otpad sakupi i
nagradu pokupi

Očistiti otpad vrlo je lako
Krešo će vam reći kako!

Bok, ja sam Krešo! Odaberi svoj lik i klikni kreni kad si spreman.

Hobotnica Helga

Helga je plaha, pomalo uplašena i često nespretna hobotnica. Uz koordinaciju brojnih krakova njeno je kretanje često usporeno. Helgu rastužuje što svako malo naleti na odbačen komad stakla u moru, što rezultira bolnom porezotinom, pa ovu prijateljsku hobotnicu najčešće vidimo s flasterom. Ako nju pitate, sigurno će vam reći da staklo reciklirate jer joj tako pomažete da sigurno pliva morskim dubinama.

Orada Ornela

Ornela je pričljiva, druželjubiva i ljupka orada. Ona je pravi pokretač zabave i aktivnosti kojima cijela morska zajednica pomaže pri čišćenju okoliša. Kao primjer lijepog ponašanja, uvijek je puna ideja i prijedloga. I sama voli čitati i pisati te zna koliko je važno ispravno postupati s papirnim otpacima. Vrijeme često provodi s kornjačom Krešom. Dok on primjećuje kako šume sve više gube drveće, Orneli nije jasno zašto ljudi bacaju papirne otpatke u more, kada bi uz pravilno recikliranje mogli sačuvati i morski okoliš i drveće!

Rak Robi

Robi će vam rado ispričati omiljene morske dogodovštine. No, njegove su priče često poučne jer on dobro zna kakve se sve opasnosti kriju u moru! Ono što ga već dugo najviše brine je – plastični otpad u njegovom domu. Često se zapetlja u vrećicu ili spotakne o plastičnu bocu. No, rak Robi iznimno je vrijedan i aktivan, pa svoja kliješta vješto koristi kako bi uklonio plastičan otpad iz svog okoliša!

Kornjača Krešo

Krešo je iskusan lik, mudrac koji ispod svog oklopa krije razne priče. Krešu možete susresti i u blizini mora, posebno na mjestima gdje se nalazi izvor slatke vode. Plivanje je njegova omiljena rekreacija, budući da mu brzina na kopnu nije najjača strana. Cijeni šumu i svoj mir, pa ga uznemirava kada ljudi dolaze u prirodu i ostavljaju otpatke (miješani otpad). Često se u tome zapetlja, a otpad mu narušava i sklad u domu. Krešo brine o kopnenom dijelu i rado educira o važnosti flore i faune te čistog okoliša. On je ključan lik prilikom širenja projekta s mora na kopno.

Ime i prezime

Adresa

Telefon

Email

Bravo, skupio si X smeća! Prijavi se i možda osvojiš nagradu

05/

KORAK BLIŽE PRIRODI

Ujedinjeni narodi 2015. godine usvojili su 17 globalnih ciljeva održivog razvoja u okviru dokumenta Mijenjamo svoj svijet: Agenda za održivi razvoj do 2030. godine. Četrnaesti cilj, među ostalim obvezuje nas da do 2025. značajno smanjimo sve vrste zagađivanja morskih resursa, a posebno one aktivnosti koje dolaze s kopna.

MISLI GLOBALNO, DJELUJ LOKALNO

„Korak bliže prirodi“ projekt je društveno odgovornog poslovanja Studenca nastao s ciljem da tvrtka, sa svojim zaposlenicima doprinese očuvanju prirode. More i priobalje prirodno se vežu uz taj vodeći trgovački lanac na Jadranu koji je odlučio zadržati autentičnost i usmjeriti prvu fazu društvenog odgovornog poslovanja upravo na njihovu zaštitu. Također, očuvanje mora i morskog života jedan je od ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda i nit vodilja u osmišljavanju samog projekta i smjera strateškog djelovanja Studenca koji u ovaj projekt namjerava dugoročno i predano ulagati. Do sada su u sklopu projekta uspješno provedene akcije čišćenja podmorja u Splitu i Biogradu na Moru.

SPLITSKI ŽNJAN - akcija listopad 2020.
CENTAR BIOGRADA NA MORU - akcija travanj 2021.

Članovi ronilačkog kluba Sveti Roko iz Bibinja i zaposlenici Studenca izronili su više od 20 kubika otpada s morskog dna prilikom čišćenja podmorja duž rive u Biogradu na Moru

06/

Dojavite našoj eko ekipi

Onečišćenje kopna, odlaganje otpada u more, klimatske promjene, stopa izlova koja je veća od prirodne stope prirasta… uzroci su propadanja našeg mora i njihovih stanovnika. Svaka naša akcija ima posljedicu, a mogućnosti Jadranskog mora nisu neograničene.

Predloži nam lokaciju

Mjesto

Opis lokacije

Zašto mislite da trebamo očistiti baš tu lokaciju?

Ako se zagađenje i zagrijavanje Jadranskog mora nastave, ono će postati 'bara'. Podmorje se uvelike mijenja. Neke vrste nestaju i zamjenjuju se vrstama koje su otpornije na promijene. To je naša realnost. Dolazi nam sve više invazivnih vrsta, pa Jadran pomalo postaje 'tropsko' more. Ipak, možemo se pobrinuti da te promjene budu malo drugačije nego što su sad. Možemo smanjiti zagađenje, ne bacati otpad u more. Možemo odgovorno gospodariti ribljim i inim fondom. Možemo prestati razmišljati o nafti iz Jadrana. Možemo našu djecu učiti da ne budu kao što smo mi…

izv. prof. dr. sc. Petar Kružić, Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

Jadran je izuzetno osjetljiv sustav. Zagađenja neregularnim ispustima otpadnih voda, plastikom, kao i sustavno nasipanje plaža neadekvatnim materijalima čine veliku štetu Jadranu. To je direktna i brza šteta ekosustavu za koje nema opravdanja.

izv. prof. dr. sc. Zrinka Ljubešić, Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

Nastave li se mora puniti otpadom ovim tempom u oceanima će do 2025. biti gotovo 250 milijuna tona plastike, odnosno 1 tona plastike na 3 tone ribe, a do 2050. plastike će biti više nego ribe.

dr. sc. Pero Tutman

Problem otpada može se riješiti samo promijenjenom kulturom života te drukčijom strukturom proizvodnje i potrošnje. Moramo mijenjati cijeli način proizvodnje života. U suprotnom, ostat ćemo zarobljeni silom izvan nas samih.

prof. dr. sc. Slavko Kulić

Powered by:

created by: