01/
VELIKI PLAVI KONTEJNER
Jadransko more plitko je i poluzatvoreno, a obala koja ga oplahuje gusto je naseljena. Tijekom turističke sezone broj ljudi koji borave na jadranskoj obali povećava se i do 6 puta.
Količina i zastupljenost plastičnog otpada na dnu Jadranskog mora među najvišima su u Europi, nakon sjeveroistočnog dijela Sredozemnog i Keltskog, tvrdi međunarodni tim stručnjaka u studiji objavljenoj u časopisu Marine Pollution Bulletin. Dno Jadranskog mora prekriva 2,63 predmeta od plastike po hektaru.
Ako se Jadransko more nastavi puniti otpadom kao danas, za 50 godina, ako ne i prije, postat će neupotrebljivo smetlište. Razvoj događaja ide u tom smjeru zbog fizičke preopterećenosti hrvatskog prostora (dr. Slavko Kulić predstojnik Odjela za interdisciplinarna istraživanja opstanka i razvoja života na planetu Zemlji na Ekonomskom institutu).
02/
TESTIRAJTE SVOJE ZNANJE
Koliko poznajete Jadransko more i njegove stanovnike? Saznajte koju endemsku vrstu nazivaju još i Plućima mora.
03/
VRIJEME RAZGRADNJE OTPADA
Opušak od cigarete
Plastična vrećica
'Coffee to go' čaša
Konzerva
Plastični držač za boce
Dječja pelena
Plastična boca
Udica
04/
SAKUPI NAJVIŠE OTPADA
Ornela, Helga ili Robi - odaberite svoj lik iz originalne eko ekipe Studenca i ne dozvolite virtualnoj plastici, staklu ili papirima da onečiste Jadransko more. Najbržih 10 osvaja poklon-bon od 100 kuna trgovačkog lanca Studenac.
Otpad sakupi i
nagradu pokupi
Očistiti otpad vrlo je lako
Krešo će vam reći kako!
Hobotnica Helga
Helga je plaha, pomalo uplašena i često nespretna hobotnica. Uz koordinaciju brojnih krakova njeno je kretanje često usporeno. Helgu rastužuje što svako malo naleti na odbačen komad stakla u moru, što rezultira bolnom porezotinom, pa ovu prijateljsku hobotnicu najčešće vidimo s flasterom. Ako nju pitate, sigurno će vam reći da staklo reciklirate jer joj tako pomažete da sigurno pliva morskim dubinama.
Orada Ornela
Ornela je pričljiva, druželjubiva i ljupka orada. Ona je pravi pokretač zabave i aktivnosti kojima cijela morska zajednica pomaže pri čišćenju okoliša. Kao primjer lijepog ponašanja, uvijek je puna ideja i prijedloga. I sama voli čitati i pisati te zna koliko je važno ispravno postupati s papirnim otpacima. Vrijeme često provodi s kornjačom Krešom. Dok on primjećuje kako šume sve više gube drveće, Orneli nije jasno zašto ljudi bacaju papirne otpatke u more, kada bi uz pravilno recikliranje mogli sačuvati i morski okoliš i drveće!
Rak Robi
Robi će vam rado ispričati omiljene morske dogodovštine. No, njegove su priče često poučne jer on dobro zna kakve se sve opasnosti kriju u moru! Ono što ga već dugo najviše brine je – plastični otpad u njegovom domu. Često se zapetlja u vrećicu ili spotakne o plastičnu bocu. No, rak Robi iznimno je vrijedan i aktivan, pa svoja kliješta vješto koristi kako bi uklonio plastičan otpad iz svog okoliša!
Kornjača Krešo
Krešo je iskusan lik, mudrac koji ispod svog oklopa krije razne priče. Krešu možete susresti i u blizini mora, posebno na mjestima gdje se nalazi izvor slatke vode. Plivanje je njegova omiljena rekreacija, budući da mu brzina na kopnu nije najjača strana. Cijeni šumu i svoj mir, pa ga uznemirava kada ljudi dolaze u prirodu i ostavljaju otpatke (miješani otpad). Često se u tome zapetlja, a otpad mu narušava i sklad u domu. Krešo brine o kopnenom dijelu i rado educira o važnosti flore i faune te čistog okoliša. On je ključan lik prilikom širenja projekta s mora na kopno.
05/
KORAK BLIŽE PRIRODI
Ujedinjeni narodi 2015. godine usvojili su 17 globalnih ciljeva održivog razvoja u okviru dokumenta Mijenjamo svoj svijet: Agenda za održivi razvoj do 2030. godine. Četrnaesti cilj, među ostalim obvezuje nas da do 2025. značajno smanjimo sve vrste zagađivanja morskih resursa, a posebno one aktivnosti koje dolaze s kopna.
MISLI GLOBALNO, DJELUJ LOKALNO
„Korak bliže prirodi“ projekt je društveno odgovornog poslovanja Studenca nastao s ciljem da tvrtka, sa svojim zaposlenicima doprinese očuvanju prirode. Društveno odgovorno poslovanje jedan je od temelja poslovne strategije Studenca, a ovaj projekt to najbolje odražava. Kao izbor za prvu akciju unutar projekta, odabrana je briga o moru i priobalju jer njima Studenac pripada, kako lokacijski tako i duhom. Očuvanje mora i morskog života jedan je od ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda i nit vodilja u osmišljavanju samog projekta i smjera strateškog djelovanja Studenca koji u ovaj projekt namjerava dugoročno i predano ulagati.
SPLITSKI ŽNJAN JE PONOVNO ČIST
06/
Dojavite našoj eko ekipi
Onečišćenje kopna, odlaganje otpada u more, klimatske promjene, stopa izlova koja je veća od prirodne stope prirasta… uzroci su propadanja našeg mora i njihovih stanovnika. Svaka naša akcija ima posljedicu, a mogućnosti Jadranskog mora nisu neograničene.
Nastave li se mora puniti otpadom ovim tempom u oceanima će do 2025. biti gotovo 250 milijuna tona
plastike, odnosno 1 tona plastike na 3 tone ribe, a do 2050. plastike će biti više nego ribe.
dr. sc. Pero Tutman
Problem otpada može se riješiti samo promijenjenom kulturom života te drukčijom strukturom proizvodnje i potrošnje. Moramo mijenjati cijeli način proizvodnje života. U suprotnom, ostat ćemo zarobljeni silom izvan nas samih.
prof. dr. sc. Slavko Kulić
